Arhitektonsko nasleđe 29 results
  • Najamna Palata (Kuća Pegla)

    „Kuća u obliku pegle“ je svoje ime dobila zahvaljujući neobičnom obliku.
  • Gradska kuća

    Današnja gradska kuća je treći objekat na istom mestu i sa identičnom funkcijom.
  • Rajhlova palata

    Segedinska palata je veća, izazovnije izrade, a ipak je skromnija od svog subotičkog para, ne dostiže njena izuzetna stilska obeležja, niti razrađenost detalja. Objekat je upadljiv i impozantan.
  • Kuća Móricz

    Na južnoj strani trga Svetog Stefana (Szent István tér) nalazi se zgrada na 4 sprata, građena u secesionističkom stilu, po nalogu poštanskog činovnika Jožefa Morica (Móricz József).
  • Ungar-Majerova (Ungár-Mayer) palata

    Zgrada na uglu ulice naglašeno uobličava sliku grada i predstavlja segedinsko remek delo pozne ...
  • Obrazovno informativni centar József Attila

    Obrazovni i konferencijski centar na šest nivoa i 25000 kvm. Univerziteta u Segedinu otvoren je 2004. godine i stoji u službi obrazovanja i širenju znanja.
  • Marerova (Márer) kuća

    Obnovljeni objekat, razigranom fasadom, nestašnom dinamikom i asimetrijom, primer je jedinstvene atmosfere geometrijske secesije.
  • Stara sinagoga

    Delo braće Lipovski (Lipovszky) Henrrika i Jožefa  izgradjena izmedju 1837-43 godine i dan ...
  • Šaferova (Schäffer) palata

    Na današnjem izgledu Šafer palate se vidi šta je zapravo izgubila slika grada Segedina kada su ...
  • Goldšmitova (Goldschmidt) palata

    Danas niko ne bi pomislio da je ova neugledna, dosadna najamna palata nekada bila jedna od najznačajnijih ostvarenja secesije u Segedinu.
  • Dimitrijev toranj

    Na trgu Dóm stoji najstarija gradjevina Segedina, Dimitrijeva crkva, podignuta u čast mučeniku Solunskom Svetom Dimitriju koji je živeo u 4. Veku. Segedinci je pominju samo kao Dimtrijev toranj.
  • Palata Grof

    Jedna od najzanačajnijih zgrada na kružnom bulevaru Lajoša Tise (Tisza Lajos körút) i ujedno i najveća seceisonistička zgrada pod zaštitom države, koja je u Segedinu izgradjena od 1912. do 1913. godine po nacrtima Rajhel Jene Ferenca (Raichl Jenő Ferenc).